Croatia

Urbani razvoj u RH

Republika Hrvatska ne posjeduje nacionalnu urbanu politiku, pa programe i mjere za gradove izrađuje i provodi u okviru sektorskih javnih politika. Pored krovnog Zakona o jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, niz drugih zakonskih i podzakonskih akta regulira ovlasti i odgovornosti gradova u različitim područjima javnih politika: Zakon o regionalnom razvoju, Zakon o prostornom uređenju, Zakon o vatrogastvu, Zakon o vodnim uslugama, Zakon o lokalnim porezima, itd.

Ipak, Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine u okviru smjera ''Ravnomjerni regionalni razvoj'' i strateškog cilja ''Jačanje regionalne konkurentnosti'' definira razvoj pametnih i održivih gradova kao prioritetnog područja javnih politika.  Jačanjem ekonomskog razvoja hrvatskih gradova cilj je umanjiti razlike između urbanih područja i povećati kvalitetu života u njima. 

Zakonom o regionalnom razvoju uspostavljena su 22 urbana područja koji izrađuju i usvajaju strategije razvoja urbanog područja (dalje: SRUP) kao temeljnog strateškog dokumenta u kojem se određuju ciljevi i prioriteti razvoja urbanog područja. Od tih područja, 4 su urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek), 10 većih urbanih područja (Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci) te 8 manjih urbanih područja koji su sjedišta županija: Koprivnica, Vukovar, Čakovec, Požega, Virovitica, Krapina, Gospić i Pazin.

Ciljevi urbanog razvoja u RH

S ciljem povećanja kvalitete života u urbanim središtima SRUP-ovi identificiraju nužna ulaganja u unaprjeđenje prigradskog i gradskog prometa, poticanje zdravih oblika kretanja, kružno gospodarenje urbanim prostorom i zgradama, regeneraciju „brownfield“ lokacija i razvoj zelenih površina, obnovu kulturne i povijesne baštine te općenito poboljšanje urbane infrastrukture i provedbu koncepta pametnih gradova. Integriranim ulaganjima u prostor s naglaskom na bolje upravljanje, čist okoliš i promet, visokotehnološko gospodarstvo, kvalitetu življenja i ljude, stvorit će se i platforme koje će poduzetnicima, javnom sektoru, znanstvenoj zajednici i građanima omogućiti razvoj inovativnih rješenja kao odgovore na ključne društvene izazove u gradovima.

Financijska podrška urbanim područjima u ostvarivanju ciljeva iz SRUP-a pruža se iz EU fondova putem mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU mehanizma). U okviru aktualnog višegodišnjeg okvira EU-a za razdoblje 2021. do 2027. RH usvojila je Integrirani teritorijalni program koji osigurava 681 milijun eura sredstava europskih fondova za ulaganja u industrijsku tranziciju, u osnaživanje zelenog i čistog prometa u urbanim središtima unutar te u razvoj pametnih i održivih gradova. 

Europska suradnja i održivi urbani razvoj

Hrvatski gradovi imaju iskustvo rada na razvoju integriranog i održivog urbanog razvoja koji je prethodio donošenju Strategije razvoja RH do 2030. U najvećoj mjeri to iskustvo temelji se  na sudjelovanju u programu europske teritorijalne suradnje URBACT u razdoblju od 2014. do 2020. godine tijekom kojih je 15 domaćih gradova aktivno participiralo u aktivnostima transnacionalnih tematskih mreža posvećenih nekom od urbanih izazova. U istom razdoblju, iako manje zastupljeno, vrijedi istaknuti i sudjelovanje hrvatskih dionika u radu tematskih partnerstava Urbane agende za Europsku uniju, primjerice partnerstvo za održivo korištenje zemljišta u kojem je sudjelovao Grad Zagreb. 

U aktualnoj višegodišnjoj perspektivi EU-a takav tip europske suradnje u području održivog urbanog razvoja se nastavlja i dalje. Šibenik i Zadar partneri su u partnerstvu za održivi turizam, 6 gradova partnera sudjeluje u 10 URBACT-ovih mreža za akcijsko planiranje, Varaždin je nositelj prvog domaćeg projekta inovativnih akcija u okviru Europske urbane inicijative, a Zagreb sudjeluje kao jedan od 100 europskih gradova u misiji za klimatsko neutralne i pametne gradove do 2030.